Vinograd Korlat

Radovi na vinogradu Korlat započeli su u ožujku 2004. godine, a zbog težine terena priprema je trajala sve do proljeća 2005. godine. Iste godine posađeno je prvih 73 hektara loznih cjepova, a slijedeće ostalih 30. Ukupno je zasađeno 550,000 loznih cjepova.

Vinograd Korlat je zasađen sadnim materijalom iz Francuske, a sortiment je Syrah, Cabernet sauvignon i Merlot.

Ovaj pothvat Badela 1862, sadnje vinograda u kamenitom terenu na ovako velikoj površini, može se i u svjetskim mjerilima smatrati pionirskim. Vinograd je nastao u ekstremnim uvjetima, ima najvišu točku na 300-tinjak metara nad morem i cijeli je okrenut prema moru.

Na površini koja je uz kamen bila prekrivena makijom, najprije su stigli strojevi poput bagera i buldožera koji su morali podrivati tlo. Ono se pomoću takozvanih ripera rahlilo po sistemu šahovske ploče na dubini od 70 centimetara do 1 metra čime se postiglo razbijanje kamenih ploča u samome tlu. Tako se dobila struktura tla u kojem je moguće posaditi lozu čiji će se korijen kasnije ondje moći pravilno ukorijeniti i naći put između kamenja. Nemali problem bile su velike stijene koje su i prije samog podrivanja tla morale biti usitnjene, a kako je na tom terenu nekada rastao i pokoji hrast dosta je muke bilo i s korijenjem koje je također trebalo čupati iz zemlje velikim kultivatorima.

Prve količine grožđa ubrane na Korlatu 2007. bile su dostatne za proizvodnju 9,000 litara vrhunskog crvenog vina, odnosno 12,000 boca koje su kao prva komercijalna berba bile lansirane na tržište krajem 2010. godine. Ukupni potencijal proizvodnje dolaskom vinograda u punu rodnost kroz naredne dvije do tri godine iznosit će cca 400 do 450,000 litara vrhunskih crvenih vina.

Vinarija Benkovac

Vinarija Benkovac sagrađena je 1956./57. godine. Građena po uzoru na vinarije s juga Francuske sastoji se od tri odvojena zdanja u kojima se vrši primarna prerada, njega i dozrijevanje. Zgrada Vinarije Benkovac atraktivna je i danas. Krov i dio pročelja zgrade prekriva bršljan koji joj daje lijep i nesvakidašnji izgled, a k tome i osigurava hladovinu u velikome podrumu.

Jako sunce te škrto, vjetrovima šibano tlo benkovačko - stankovačkog vinogorja daju osebujne karakteristike benkovačkim vinima.

Vinarija Benkovac do danas je bila najpoznatija po svom Rose-u, no 2005. godine započeli su radovi na podizanju novog vinograda na lokaciji Korlat pored Benkovca, gdje je u kamenoj makiji podignut vinograd površine 103 ha sa 530.000 loza. Vinograd je zasađen sadnim materijalom iz Francuske, a sortiment je Merlot, Syrah, Cabernet sauvignon, Cabernet franc i Mourvèdre.

Vinarija Benkovac poznata je i po proizvodnji rakije od grožđa te najfinijih vinskih destilata od kojih se proizvodi i europski nagrađivan stari vinjak Glembay.

 

Grad Benkovac

Grad Benkovac dobio je ime po hrvatskim knezovima Benkovićima koji su stolovali u benkovačkom Kaštelu. Benkovački Kaštel, u kojem je danas smješten muzej, bio je nekad stara hrvatska utvrda, a u svoj dvorac su ga pretvorili Benkovići nakon dolaska Turaka u XVI. st.

Od povijesnih spomenika u okolnim mjestima, ističu se još zadužbina kneza Branimira iz IX. st. (Šopot), ostaci rimskih naseobina Asseria (Podgrađe) i crkva Sv. Antuna iz 1743. U srednjem vijeku razvijena je glagoljaška pismenost koja se zadržala do XIX. st. Mletačkim osvajanjem u XVII. st., mjesto dobiva značenje pograničnog uporišta i važnog raskrižja koje obalne gradove sjeverne Dalmacije povezuje s Hrvatskom.